Gradska opština Pantelej zahvata severoistočni pojas grada Niša i baštini navredniji deo bogatog kulturno-istorijskog, umetničkog i duhovnog nasleđa Grada Niša. To nasleđe datira iz perioda ranog hrišćanstva (IV vek), i vremena kada je rimski Nais bio prestonica imperatora Konstantina Velikog, koji je u njemu rođen i postao poznat u svetskoj istoriji kao potpisnik Milanskog edikta o verskoj toleranciji (313. godine) i podržavalac hrišćanstva koje je priznao kao zvaničnu religiju. Brojne ranohrišćanske grobnice otkrivene u Jagodin mali, zajedno sa Martirijumom na severnoj kapiji Opštine Pantelej svedoče o gradu Nišu kao svojevrsnoj kolevci hrišćanstva.

Područje Opštine je najstariji i najslavniji deo grada a ime je dobio po Sv.velikomučeniku Pantelejmonu, kome je posvećena jedna od najznamenitijih crkava grada Niša, sagrađena na temeljima zadužbine velikog srpskog župana Stefana Nemanje, na mestu njegovog istorijskog susreta sa nemačkim carem Fridrihom Barbarosom krajem 12. veka. Spomen-kulom na brdu Čegar ovekovečen je čuveni čegarski boj sa Turcima i mitska pogibija srpskih ustanika pod komandom resavskog vojvode Stevana Sinćelića.